Kupus – Kupus je dvogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka. U toku prve godine obrazuje se "glavica" koju čini skraćeno stablo, sa koga polazi veliki broj krupnih mesnatih listova. Sledeće godine se razvija stabljika visoka i do dva metra. Donji listovi na stabljici su široki, obuhvataju stabljiku a gornji su duguljasti sedeći. Cvetovi su grupisani u vršne rastresite grozdove.Krunični listići su žuti a plod je ljuska. Cveta od aprila do maja.
U organskim uslovima proizvodnje, kupus se ne tretira hemijskim preparatima i ne đubri se mineralnim đubrivima što daje kvalitetan i zdravstveno bezbedan proizvod. Dokaz za to je i sertifikat, koji je potvrda da je proizvođač u toku proizvodnog procesa ispoštovao Zakon o organskoj poljoprivredi.
Upus u plodoredu dolazi na prvo mesto, dobri predusevi su višegodišnje trave i leguminoze, zadovoljavajući predusevi su paradajz i paprika dok su loši predusevi krastavac, tikve i kupusnjače.
Najbolje uspeva ukoliko se gaji pored sledećih biljaka koje predstavljaju dobre susede: paradajz, celer, grašak, pasulj, jagoda, salata, spanać. Treba izbegavati gajenje pored loših suseda a to su: crni luk, beli luk i krompir.
U borbi protiv kupusara u organskoj poljoprivredi koriste se:
1.Borač , Dragoljub, Mirođija (kopar),Majkina dušica, Menta (nana), Muškatla i Neven. Od pomenutih biljaka formira, na mestu gde se gaji kupus formira se zaštitini pojas i biljke svojim mirisom odbijaju leptira.
2.Uvarak (čorba) od paradajza – 4 kg svežih, zdravih nedzemnih delova biljke i korena prelije se sa 10 l vode i kuva na umerenoj toploti 0 minut, ohladi se i procedi. Pre prskanja se razredi dvostrukom količinom vode i doda sapun (40 g na 10 l uvarka)
3.Mocerat od belog luka – 30 – 40 g belog luka samelje se i potopi u 10 l vode, dobro promeša i ostavi da stoji 24 časa, zatim se procedi. Ovim rastvorom biljke prskati svakih šest dana.
U borbi protiv kupusne muve koristi se:
1.Uvarak (čorba) od pelina – 1 kg usitnjenih nadzemnih delova biljaka, sakupljenih u vreme cvetanja, kuva se 10 – 15 min u maloj količini vode, zatim se ohladi, procedi i razredi vodom do 10 l , uz dodatak 40 g sitno iseckanog običnog sapuna.
Najbolje sorte za organsku proizvodnju su: Futoški i Srpski melez (postoje razne sorte srpskog meleza).
Futoški Kupus, može se početi sa sejanjem u usitnjenu i nađubrenu zemlju na otvorenom krajem marta, aprila ili maja, iznikle biljke mogu se pikirati (raščupati, presaditi na drugo mesto, prorediti). Gotov prinos stiše junu, julu, avgustu i septembaru, zavisi kad je posejan.
Srpski Melez, počinje sa sejanjem sredinom juna na otvorenom zemljištu, iznikle biljke se presađuju negde u julu, a prinos dolazi u oktobru i novembru, korisi se za jesenju proizvodnju.
Dokazano je da se sokom od svežeg kupusa može uspešno lečiti čir na želucu i upala debelog creva. Kupusom se u organizam unose najaktivniji elementi za održavanje biološke ravnoteže organizma i za odbranu organizma od raznih bolesti. Bogat jecelulozom koja poboljšava probavu, deluje povoljno na zacelivanje rana te preventivno pomaže kod prehlade i kašlja. Kod nas se malo koristi sirovi kupus (svež ili kiseo), iako je upravo takav najbogatiji hranljivim i lekovitim sastojcima.
Novija istraživanja pokazuju da redovna upotreba povrća iz porodice kupusnjača može biti posebno efikasna u smanjenju rizika pojave raka. Komponente koje se smatraju "odgovornima" za ovakvo delovanje povrća su fitohemikalije. Fitohemikalije su biološki aktivne biljne molekule koje u saradnji s vitaminima i mineralima povoljno deluju na zdravlje. Imaju zaštitno delovanje na način da učvršćuju i poboljšavaju odbrambene mehanizme u organizmu. Dugotrajnim kuvanjem značajno se smanjuje nutritivna vrednost. Da bi se sprečio izraziti gubitak dragocenih sastojaka prilikom kuvanja, kupus treba staviti u vruću umesto u hladnu vodu.
Kupus je dragocena namirnica zbog sadržaja tartronske kiseline koja usporava pretvaranje šećera i ostalih ugljenohidrata u mast. To ga čini poželjnom namirnicom za smanjenje telesne težine.
Organski kupus može se kupiti u maloprodajnim objektima koje pored konvencionalnih drže i organske proizvode, u većim trgovačkim lancima kao što su Mercator, Univerexport i sl. ,na organskoj pijaci na Novom Beogradu, na pijaci “Moj Salaš” u Novom Sadu, kao i kod sledećih proizvođača.
Podrška mladima kroz razvoj Centra za učenje
"Smatramo da ovako koncipiran Centar može u velikoj meri da doprinese unapređenju znanja proizvođača koji planiraju da se uključe u organsku proizvodnju..." Republika Srbija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Pomoćnik ministra Nenda Katanic
"Od samog početka GIZ/ACCES programa smo prepoznali Centar za organsku proizvodnju iz Selenče kao veoma važnog i posvećenog partnera u zajedničkim naporima da se podrži razvoja organskog sektora u Srbiji." GIZ/ACCES Projekt Manadžer - Emilija Stefanović
"Mi smo spremni da podržimo svaku inicijativu i projekte Centra iz Selenče, kao i da pružimo pomoć i uzmemo aktivno učešće u imaplementaciji." Autonomna pokrajina Vojvodina, Sekreterijat za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova. Pokrajinski sekretar Miroslav Vasin