Malina (Rubus idaeus) je višegodišnji žbun sa uspravnim, zeljastim stablom. Listovi su složeni od 3-7 listića, po obodu nazubljeni, sa donje strane dlakavi. Cvetovi su beli sa dugačkim cvetnim drškama, sakupljeni na vrhovima grana ili u pazuhu listova u grozdaste cvasti. Plodovi su mnogobrojne koštunice koje su spojene razraslom, sočnom cvetnom ložom crvene, ređe žute boje. Ima ugodan miris i sladak ukus.
Raste po šumama, krčevinama, proplancima, osunčanim padinama, a gaji se I kao kulturna biljka.
Najveće površine pod zasadima maline nalaze se u konvencionalnom sistemu obrade, ali u poslednje vreme sve većim promovisanje organske poljoprivrede i njenog značaja za zaštitiu životne sredine i zdravlje ljudi, proizvođači se odlučuju da zasade maline kroz period konverzije sertifikuju i dobiju status organskog proizvođača.
Organska poljoprivreda je sistem ekološkog upravljanja poljoprivredom, koji promoviše i unapređuje biodiverzitet (raznovrsnost, bogatstvo vrsta živih bića), kruženje materije i biološku aktivnost zemljišta. Zasnovan je na minimalnoj upotrebi materija koje nisu poreklom sa farme i na proizvodnoj praksi koja uspostavlja, održava i unapređuje ekološku ravnotežu. Pravila organske poljoprivrede su definisana u Zakonu o organskoj proizvodnji Republike Srbije i standardima i propisima EU i drugih zemalja.
Proizvodnja maline u Srbiji ostvaruje se uglavnom u centralnom i zapadnom delu zemlje, a ukupna proizvodnja kreće se, zavisno od godine između 40 i 75.000 tona. Na osnovu raspoloživih podataka može se proceniti da se godišnje iz Srbije izveze do 1500 tona organske maline što čini do 2% od ukupne proizvodnje.
Prvi zasadi maline zasnovani po metodama organske proizvodnje registrovani su u Srbiji 1999. godine. Program organske proizvodnje je veoma blizak tradicionalnom načinu proizvodnje po inputima, ali postoje i značajne razlike pre svega u sistemu kontrole procesa. Samo proizvod kontrolisan i sertifikovan od strane ovlašćene kontrolne organizacije može se staviti u promet sa oznakom »organski proizvod«. Taj proizvod na tržištu dobija veću cenu zbog viših troškova ulaganja koji su karakteristični za organsku poljoprivredu.
Za ovaj program koji je veoma blizak tradicionalnom načinu proizvodnje izuzetno je značajno odabrati pogodno područje (brdsko-planinsko), savesne proizvođače koji razumeju i žele da sarađuju na ovom projektu. Takođe je veoma značajno izgraditi kvalitetan sistem interne kontrole koji će pratiti, usmeravati i obrazovati proizvođače.
Neke od osnovnih karakteristika organskih zasada su sledeće:
oZabranjena upotreba mineralnih đubriva
oZabranjena upotreba hemijskih preparata za zaštitu bilja
oSadni materijal mora biti sertifikovan
oVeliki značaj se pridaje preventive kao vidu zaštite od bolesti i štetočina
oBiraju se autohtone sorte koje su prilagođene na postojeće klimatske uslove
Danas malina sve više nalazi svoje mesto i u medicini, ali i u kozmetologiji. U sebi sadrži šećere glukozu, fruktozu, saharozu, organske kiseline- elaginsku, jabučnu, limunsku, salicilnu... sadrži, takođe, i etarsko ulje, bojene i taninske materije, vitamine C i E.
Zbog korisnih sastojaka u mnogim zemljama upotrebljava se kod dijareje i ekcema, dok ekstrakt iz ploda deluje protiv virusa. Ekstrakt aktivira i pankreas na lučenje insulina, zbog čega se preporučuje za snižavanje šećera u krvi.
U poslednje vreme sve više se istražuje i delovanje malina na maligne ćelije, jer je ustanovljeno da elaginska kiselina, koje ima u zavidnoj količini u semenkama ove voćke sprečava umnožavanje ćelija raka. Istovremeno, sprečava oštećenje DNK a ne deluje na normalne ćelije zadužene za imunološku odbranu organizma.
Tradicionalna medicina odavno preporučuje da se maline jedu sveže, a uspešno skidaju povišenu temperaturu, podstiču znojenje, čiste žuč, pospešuju izbacivanje peska iz bubrega, jačaju imunitet i srce, normalizuju krvnu sliku.
Organska malina u svežem stanju najviše se prodaje na pijacama organske hnane na Novom Beogradu i u Novom Sadu na pijaci “Moj salaš”. Kao zamrznuto voće može se naći u bolje snabdevenim trgovačkim lancima kao što su Mercator, Univerexport i sl. Takođe se može kupiti kod sledećih proizvođača.
Podrška mladima kroz razvoj Centra za učenje
"Smatramo da ovako koncipiran Centar može u velikoj meri da doprinese unapređenju znanja proizvođača koji planiraju da se uključe u organsku proizvodnju..." Republika Srbija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Pomoćnik ministra Nenda Katanic
"Od samog početka GIZ/ACCES programa smo prepoznali Centar za organsku proizvodnju iz Selenče kao veoma važnog i posvećenog partnera u zajedničkim naporima da se podrži razvoja organskog sektora u Srbiji." GIZ/ACCES Projekt Manadžer - Emilija Stefanović
"Mi smo spremni da podržimo svaku inicijativu i projekte Centra iz Selenče, kao i da pružimo pomoć i uzmemo aktivno učešće u imaplementaciji." Autonomna pokrajina Vojvodina, Sekreterijat za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova. Pokrajinski sekretar Miroslav Vasin