Pšenica spada u najznačajnije gajene biljne vrste. U svetskim razmerama, pored pirinča, pšenica se najviše koristi u ljudskoj ishrani. Pšeničnim hlebom se hrani preko 70% svetskog stanovništva.
U konvencionalnoj proizvodnji, u Srbiji, pšenica se gaji na 500-550 hiljada hektara. Površine pod organskom proizvodnjom pšenice u 2013. godini iznosile su 570 ha što predstavlja veoma mali procenat u odnosu na površine pod konvencionalnom pšenicom.
U sistemu gajenja karakterističnom za organsku proizvodnju značajno je to što je ceo process proizvodnje kontrolisan. Kontrolu vrše ovlašćene organizacije koje su zadužene kako za kontrolu tako i za izdavanje sertifikata posle perioda konverzije.
U proizvodnji pšenice prilikom izbora semena za setvu prednost imaju autohtone sorte bog njihove specifičnosti a to je prilagođenost na klimatske uslove proizvodnje i otpornost na bolesti i štetočine koje se nalaze u rejonu gajenja i napadaju pšenicu.
U slučaju da se pojavi biljna bolest ili dođe do napada štetočina, u organskoj poljoprivredi zabranjena je upotreba sintetičkih pesticida, i primenjuju se biološki preparati koji mogu da se nađu na domaćem tržištu, uvezu iz inostranstva ili naprave na soprstvenom gazdinstvu poljoprivrednog proizvođača.
Zahvaljujući osobinama rezervnih proteina u endospermu zrna (glijadini i glutenini), pšenični hleb je idealna hrana za ljudsku populaciju. Kompleksan hemijski sastav, koji čine esencijalne aminokiseline, skrob, šećeri, celuloza, masti, vitamini i mineralne materije, doprinose velikom značaju pšenice u sistemu zdrave ishrane. Pored toga, proizvodnja testenina od durum pšenice ili bezglutenskih proizvoda od spelta pšenice, utiču na veću zastupljenost pšenice u setvenoj strukturi.
Imajući u vidu veću potražnju i veliki značaj korišćenja integralnih proizvoda (od celog zrna) u ljudskoj ishrani, pored odličnog useva u plodoredu i plodosmeni, pšenica postaje sve zahvalnija i profitabilnija strnina u organskoj proizvodnji.
Proizvodi od organske pšenice mogu se kupiti u svim bolje snabdevenim većim trgovačkim lancima kao što su Mercator, Univerexport i sl. , kao i kod sledećih proizvođača.
Podrška mladima kroz razvoj Centra za učenje
"Smatramo da ovako koncipiran Centar može u velikoj meri da doprinese unapređenju znanja proizvođača koji planiraju da se uključe u organsku proizvodnju..." Republika Srbija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Pomoćnik ministra Nenda Katanic
"Od samog početka GIZ/ACCES programa smo prepoznali Centar za organsku proizvodnju iz Selenče kao veoma važnog i posvećenog partnera u zajedničkim naporima da se podrži razvoja organskog sektora u Srbiji." GIZ/ACCES Projekt Manadžer - Emilija Stefanović
"Mi smo spremni da podržimo svaku inicijativu i projekte Centra iz Selenče, kao i da pružimo pomoć i uzmemo aktivno učešće u imaplementaciji." Autonomna pokrajina Vojvodina, Sekreterijat za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova. Pokrajinski sekretar Miroslav Vasin